n1

Kada ozljedu hladiti, a kada grijati?

Većina sportaša zna da se akutna ozljeda hladi, ali vjerojatno ne zna da i toplina može biti korisna.

Potreba bavljenja sportom u današnje je vrijeme sve veća. Prebrz ritam života, utrka za novcem, karijerom i želja za uspjehom zasigurno vode do bržeg narušavanja zdravlja i preranog starenja. Briga o zdravlju suvremenog čovjeka sve više postaje dio njegove svijesti, a sport kao stil života dobiva na važnosti. Razumljiva je želja pojedinca da u što kraćem vremenu postigne što bolji rezultat, ali valja imati na umu da u slučaju nekontrolirana bavljenja tjelesnom aktivnošću ozljede mogu imati teške posljedice, katkad i trajno onesposobiti pojedinca.
Dva su osnovna tipa sportskih ozljeda – aktune i kronične.
Akutne ozljede događaju se iznenada, izazivaju oštru bol i obično su posljedica traume (iščašenje, uganuće, istegnuće i sl.). Znakovi i simptomi akutne ozljede manifestiraju se u roku 48 sati nakon ozljeđivanja, i to vrlo oštrom boli, oteklinom, osjetljivosti, crvenilom i pojačanom toplinom kože.
Kronične ozljede razvijaju se postupno, mogu doći i proći te uzrokovati tupu bol ili pojačanu osjetljivost nekog područja. Često su rezultat preopterećenja, ali se mogu javiti i zbog liječenja akutne ozljede na neodgovarajući način.
Rekreativni sportaši katkad ne znaju postaviti granicu napora kojem se smiju podvrgnuti ni procijeniti intenzitet i učestalost treninga. Stoga ni ozljede, akutne i kronične, nisu rijetkost, pa je važno naučiti kako ih tretirati. Većina sportaša zna da se akutna ozljeda (npr. iščašenje zgloba) hladi, ali vjerojatno ne zna da u slučaju ozljeđivanja i toplina može biti korisna.

Prepoznati ozljedu i ispravno postupiti

Hladni terapijski postupak najbolji je tretman akutne ozljede jer smanjuje oteklinu i bol. Moguća su sredstva za hlađenje led ili pak lokalni pripravci za hlađenje koji sadrže mentol (npr. Deep Freeze gel ili sprej). Sredstva za hlađenje imaju ulogu vazokonstriktora, tj. djeluju u smislu suženja krvnih žila, ograničavajući protok krvi u ozlijeđenom tkivu i smanjujući upalnu reakciju. Akutnu ozljedu treba hladiti nekoliko puta na dan po 10 do 15 minuta.
Hladni terapijski postupak vrlo je učinkovit i kod nekih “overuse” ozljeda (ozljede koje se ponavljaju) ili kronične boli kod sportaša. Sportaš s, primjerice, kroničnom boli u koljenu koja se pojačava nakon trčanja može hladiti bolno mjesto svaki put nakon trčanja radi smanjenja ili čak prevencije upale. Međutim, prije treninga kontraindicirano je koristiti sredstva za hlađenje.

Topli terapijski postupak općenito je koristan kod kroničnih ozljeda ili ozljeda koje nemaju upalne komponente. Bol, ukočenost, konstantna tupa bol ili bol u zglobovima indikacije su kada sredstva za grijanje (npr. Deep Heat krema, sprej ili oblozi) mogu pomoći. Sportaši s kroničnom boli ili ozljedom mogu koristiti sredstva za grijanje prije vježbanja radi povećanja elastičnosti zglobnoga vezivnog tkiva i stimulacije protoka krvi. Toplina također može pomoći opuštanju napetih mišića i mišića u spazmu. No, nije uputno koristiti toplinu za tretiranje akutnih ozljeda ili onih koje imaju znakove upale.

U svakom slučaju, mogućnost ozljeđivanja svakako ne bi trebala obeshrabriti i odvratiti od bavljenja sportom. Treba samo znati prepoznati o kakvoj je ozljedi riječ i kako je tretirati. Zato, užavajte u tenisu, nogometu, košarci, joggingu, badmintonu, fitnessu… Jer, kako narodna mudrost kaže, samo je u zdravom tijelu zdrav duh.

 

Preuzeto sa: Vašezdravlje.com
Autor: Martina Topolovec, mr. pharm.