Istežimo se u uredu

 

Ergonomija pronalazi dizajnerski optimalna rješenja za rad, radnu opremu i radni okoliš po mjeri zaposlenika

Civilizacijski razvoj i pojava prijenosnih računala omogućili su zaposlenom čovjeku slobodu kretanja i udaljili ga iz zatvorenih i klimatiziranih ureda. Sve se više priča o uredu za van i individualnoj prilagodbi svakom ponaosob. Naravno, to su samo krilatice za šačicu privilegiranih zanimanja, slobodnih djelatnika, o kojima mi ostali možemo samo sanjati. Štoviše, većina današnjih radno aktivnih ljudi ponavlja isti raspored svaki radni dan, pet dana u tjednu, poneki i svih sedam: odlazak na posao, osmosatno ili dulje sjedenje za radnim stolom i rad za računalom, te odlazak kući. Ne treba zaboraviti ni one koji kod kuće nastavljaju raditi za računalom do kasnih noćnih sati, pišući, surfajući…

Dizajnerska rješenja za optimalan rad

Koliko je razvoj novih tehnologija pomogao u produktivnosti radnika, toliko je povećao sklonost razvoju tegoba vezanih uz produljeno sjedenje i uzastopno ponavljanje istih kretnji. Stoga se u liječničkim ordinacijama uvećava broj posjeta, a raste i stopa bolovanja, zbog sindroma prenaprezanja udova i bolne kralježnice, vezanih uz radno okruženje, odnosno radni stol i stolac.

Prevencijom oštećenja na radnome mjestu i smanjenjem razvoja komplikacija bavi se ergonomija, koja pronalazi dizajnerski optimalna rješenja za rad, radnu opremu i radni okoliš po mjeri zaposlenika, što je ključ u prevenciji ozljeda prenaprezanja, koje mogu dovesti do dugoročne onesposobljenosti. Svrha dizajnerskih rješenja je olakšati rad, otkloniti ili smanjiti umor, iscrpljenost i bol, zatim poboljšati sigurnost radnog mjesta i potaknuti radnu učinkovitost. Načela kojima se dizajneri vode su siguran namještaj (neškodljiv i ne potiče oštećenja) i jednostavnost rukovanja opremom.
Kako bi ergonomija ispunila svoj zadatak, to jest bila poveznica između zaposlenika i njihovih radnih mjesta, odnosno zanimanja, uzima u obzir sposobnosti i nedostatke svakog radnika, kako bi se osmislio radni okoliš koji mu najbolje odgovara. Naravno, ne možemo reći da u praksi svaki poslodavac ima razumijevanja za tegobe vezane uz dotrajali ili preniski stolac, koji ne odgovara vašim dugim nogama. Opis radnog mjesta i zahtjevi radnika, oprema za rad (veličina, oblik, pogodnost za izvršenje zadatka) i informacije radnika uklapaju se u konačno ergonomsko rješenje radne okoline. Stoga je ergonomija interdisciplinarna struka koja obuhvaća znanja iz antropometrije, biomehanike, tehničkog i industrijskog inženjerstva, kineziologije, fiziologije i psihologije. Polaznici studija iz ergonomije u razvijenim zemljama školuju se na razini sveučilišta, dok u Hrvatskoj postoje studiji na Tehničkom veleučilištu. U rehabilitacijskoj medicini, područje koje uključuje poznavanje ergonomije je radna terapija. Radni terapeuti otkrili su važnost i potrebu primjene ergonomskih rješenja u svakodnevnom životu na poslu i kod kuće.

Najčešća oštećenja

Najučestalija oštećenja na radnome mjestu kod osoba koje dulje sjede i rade za računalom, a uzrokuju privremenu nesposobnost za rad, su bolni sindromi kralježnice, koji se mogu očitovati bolovima u vratu, grudnom dijelu kralježnice (između lopatica) ili križima. Pacijenti navode senzacije tipa pečenja, žarenja mišića, tvrdih nakupina u mišićima i bolnih pokreta. U većini slučajeva u podlozi je mišićna preopterećnost zbog prenaprezanja mišića uz kralježnicu. U duljem sjedećem položaju, najčešće se opustimo, pogrbimo, spustimo ramena, opustimo trbuh i još prekrižimo noge, čime smanjujemo protok krvi u nogama. Pasivno se prepustimo sili teže i opustimo mišiće uz kralježnicu, koji se inače stalno odupiru sili teži, omogućujući uspravno držanje. Oštećenje će se javiti i ranije ako radna okolina nije ergonomski prilagođena. Zato bi trebalo obratiti pozornost na visinu stola i stolca, položaj zaslona, tipkovnice, računalnog miša, pisač ili na najčešći položaj ruku.

U manjem broju slučajeva, uz mišićna oštećenja pojavljuju se i oštećenja na kralježnici na razini malih zglobova, koji povezuju dva kralješka. Tu grupu tegoba nazivamo statički poremećaji ili posturalni sindromi, koji se vežu uz nepravilno držanje, pri stajanju i sjedenju.

Uz navedena oštećenja kralježnice, drugi najčešći razlog bolovanja i odsutnosti s posla kod osoba koje dulje sjede i rade za računalom i učestalo se koriste rukama na poslu je teniski lakat. Iako je termin dobio ime još 1883. i dolazi iz sporta, mehanizam nastanka bolova je isti – bol u laktu nastaje zbog uzastopnih ponavljanja istih kretnji u laktu tijekom radnog vremena. Ako pritom ni radni okoliš nije ergonomski prilagođen, proces oštećenja će se ubrzati, a bol nastupiti mnogo ranije nego što se očekuje.
Dijagnostika tog sindroma prenaprezanja mišića s vanjske strane podlaktice, koji su odgovorni za gibanje prstiju, hvatanje predmeta i okretanje šake, odnosno kad tipkamo za tipkovnicom, pijemo prvu jutarnju kavu ili otključavamo ulazna vrata stana, jednostavna je. Bol je najviše izražena u jednoj točki s vanjske strane lakta, katkad toliko da osoba ne želi to mjesto ni dotaknuti, nego na njega upućuje prstom. Bol se pojačava pri pokušaju izvođenja kretnji u smislu dizanja prstiju prema gore, dok su dlanovi usmjereni prema dolje. Oštećenje može biti toliko jako da se javlja i noćna bol ili su bolovi prisutni i kad ne izvodimo kretnju koja je dovela do oštećenja.

Kad je oštećenje evidentno…

Kod akutnih i jednostavnih slučajeva oštećenja kralježnice i teniskog lakta, liječenje uključuje poštedu od radnje koja je izazvala bol oko tri tjedna, edukaciju radnog terapeuta o prilagodbi radnog okoliša te primjenu lijekova protiv bolova i lokalnih pripravaka koji se umasiraju na mjesto boli (kao što je Deep Relief gel). Treba provesti i kineziterapiju – vježbe istezanja i snaženja zahvaćenih mišića. Ako nastupi kronično oštećenje i pojavi se trajnija nesposobnost za rad, liječenje je složenije i katkad zahtijeva operativni tretman.

 

Preuzeto sa: Vašezdravlje.com
Autor: Vedrana Mužić, dr. med., spec. fizikalne medicine i rehabilitacije